Tjedan zdravlja u našem vrtiću

Na poziv tima projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uključili smo se u obilježavanje Tjedna zdravlja koji se održao od 6. do 9. travnja, a povodom Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja. Cilj aktivnosti Tjedna zdravlja je osvješćivanje važnosti očuvanja zdravlja od najranije dobi razvojem zdravih navika – kretanja, zdrave prehrane, uzimanja dovoljno vode i njezinog čuvanja, kao i zdravog odmora.

U utorak smo uskočili u tjelesnu aktivnost – tjelovježbom, različitim tjelesnim aktivnostima i pokretnim igrama, kretanjem po poligonima, šetnjom i boravkom na zraku.

Super-zdravu srijedu, koja je bila orijentirana na zdravu prehranu, započeli smo zdravim doručkom sa puno povrća, dok smo kasnije pripremali voćne smoothije i jeli puno različitog voća. Da se ne bismo zadržali samo na slasnim zdravim obrocima, također smo se informirali i razgovarali o zdravoj hrani i o tome što ona znači za naše tijelo, izrađivali smo plakate zdrave hrane, igrali razne imitativne i spoznajne igre vezane uz zdravu prehranu.

U četvrtak smo se prisjetili važnosti vode za zdravlje i prevenciju bolesti, kao i potrebu njezina čuvanja. Prošetali smo do voda našega kraja, kupali smo životinje s kojima se igramo, zalijevali vodom biljke koje smo posadili i o kojima svakodnevno brinemo u vrtiću, radili različite pokuse s vodom kao glavnim sastojkom, slikali smo doživljaj vode, ali i brinuli da popijemo potrebnu dnevnu količinu vode, pri čemu smo vodi dodavali i razne voćne okuse.

A za kraj tjedna, u petak, smo se kroz različite umirujuće aktivnosti i glazbu posvetili odmoru i spavanju koji su također važni za naše zdravlje.

Vodite računa o svome tijelu, to je jedino mjesto gdje možete živjeti. / J. Roth

Zato njegujmo zdrave navike svakoga dana – hodajmo, skačimo, trčimo, jedimo puno voća i povrća, pijmo dovoljno vode, a na kraju aktivnog dana predahnimo i odmorimo!

Uskrs u Dječjem vrtiću Maslačak

Uskrsno mi jutro donijelo na dar čokoladnog zeca, pisanica par. Šarena se jaja mogu risat rukom obojiti bojom ili lukom. Pisanicu što načiniš, k’o darak ćeš dati, uz čestitke, tople želje Uskrs svima čestitati!

Blagdani su dio iskustvo i odrastanja svakog čovjeka. Oni su dio kulture I baštine naroda kojemu djeca i odrasli pripadaju. Poreba za veseljem i slavljem je u svakoj osobi, bila ona mala ili velika, a blagdansko okruženje i ozračje prigoda je za zadovoljavanje dječjih potreba.

U našem vrtiću, djeca iz Žabica, Bubamara i Krijesnica, iako mala, uz pomoć svojih odgojiteljica imaju vrlo kreativne ideje kako dočarati dane Uskrsa. Bilo je tu priča, pjesmica, različitih likovnih tehnika, a izrađene ukrase kasnije su koristila za igru vizualne percepcije, prepoznavanje i sortiranje boja te kao čestitke za svoje najmilije.

U osmišljavanju aktivnosti za stariju djecu, odgojitelji su se već mogli osloniti na bogatu hrvatsku tradiciju. Budući da smo svjesni toga kako svi pamtimo blagdanske rituale iz svog djetinjstva, odgojitelji su osmislili prigodne aktivnosti koje doprinose razvoju dječje kreativnosti, ljubavi prema istinskim vrijednostima i malim stvarima koje čine život lijepim i smislenim. Tako su se kod Leptirića, Pčelica, Ježića i Krteka mogle pronaći tehnike poput gratage-a, aktivnosti s pjenom, akrilnim bojama, oslikavanje drvenih daščica i tkanina, te prigodnih priča i igara poput portage za jajima. Jačali smo grafomotoriku, okulomotoriku, taktilnu percepciju te poticali kreativnost u svim segmentima.

A kako bismo spremni dočekali i proljeće, prigodno smo ukrasili i naš zajednički prostor vrtića.

Svako proljeće podsjeća nas da uvijek iznova imamo priliku ostvariti svoje snove kad hladna zima prođe, a mi smo naš Uskršnji tjedan zaokružili  šetnjom u prirodi kako bi djeca iz prve ruke doživjela buđenje prirode.

Umjesto kupovnih poklona djeci za Uskrs poklonite što više svoje pažnje, vremena i osjećaja te uživajte u nostalgičnim i novim blagdanskim ritualima, u nastavku teksta nudimo vam zagonetni zadatak I jednostavni pokus koji zajedno možete isprobati kod kuće s vašim mališanima.

Želimo Vam sretne nadolazeće blagdane

Mađarski ilustrator vješto je sakrio jaje u gomili zečeva. Možete li pronaći skriveno jaje na slici? Prije nego što započne vaša potraga za izgubljenim jajetom vodite računa o tome da se jaje ne vidi u cijelosti, već samo jedan njegov dio i da je nježne pastelne boje kao i većina zečeva. Umjetnik nam je podosta zagorčao potragu i time što svi zečevi nisu posve istog oblika. Nadalje, tu su i sitni detalji koji nam vješto odvraćaju pažnju – šešir, mašna, pile, kist, kantica s bojom i mrkva. Dajte si truda i pokušajte pronaći zagonetno jaje.

Pokus s jajetom

Zvuči nevjerojatno, ali vrlo jednostavnim pokusom možete postići da se jaje ponaša kao gumena loptica.

Ljuska jajeta sadrži kalcij, isti onaj koji je tijelu potreban da bi kosti i zubi bili zdravi i čvrsti. Ovim pokusom saznat ćete što se dogodi kad kalcija nestane.

1. Stavite jaje u čašu i prelijte ga alkoholnim octom. Ostavite da stoji jedan dan.
2. Primijetit ćete mjehuriće oko jajeta. To je ugljični dioksid koji se oslobađa. Na površini će se stvoriti pjenica.
3. Sljedeći dan izlijte ocat te jaje pažljivo stavite u drugu čašu i dolijte novi ocat.
4. Promatrajte nekoliko dana kako ljuska jajeta nestaje. Kad potpuno nestane, jaje pažljivo isperite vodom ili nakratko prebacite u čašu s običnom hladnom vodom.

Ovaj pokus možete napraviti i sa sirovim i s kuhanim jajetom. Također, možete dodati i prehrambenu boju pa će vaša “loptica” na kraju biti obojana.

Dječja samostalnost

kao podloga za daljnje istraživanje okoline

Dok pokušavamo naučiti našu djecu sve o životu, naša djeca nas uče o tome što je život. / Angela Schwindt

Svijet je ogromno mjesto, puno nepoznatih predmeta, pojava i događaja. Na djeci je da taj svijet upoznaju, a na odraslima da im to omoguće i približe. Kroz cijelu godinu, u našoj se skupini bavimo baš time.

Djeca u skupini Žabice u ovoj dobi (1,5 do 2,5 godine) dobivaju intenzivan nagon za otkrivanjem vlastite samostalnosti. Njihove moždane stanice mogu preraditi i do 300 novih informacija na dnevnoj bazi. Ovo je vrijeme intenzivnog razvoja koji uspijeva samo onda kad djeca većinu problema s kojima se susreću smiju rješavati sama. To se primjećuje kada djeca sama pokušavaju, npr. obući cipelice ili staviti kapu na glavu i dolazi do velikog protesta ako odrasla osoba pokuša pomoći, što je za odrasle isto tako veliki test strpljivosti pa je potrebno stalno odlučivati kad želimo poticati ili ograničavati te djetetove težnje za osamostaljivanjem.

Poriv za osamostaljivanjem ima važno značenje za dijete – njime uvježbava složene obrasce djelovanja, pohranjuje ih u memoriji i po potrebi ih kasnije izvlači natrag.

U skupini Žabice smo već od rujna počeli raditi s djecom na razvoju samostalnosti u svakodnevnim i životno-praktičnim aktivnostima. Počeli smo s jednostavnijim aktivnostima, na primjer samostalnim pospremanjem igračaka na njihovo mjesto nakon igre i samostalnim jedenjem, pospremanjem korištenog posuđa na kolica za posuđe, pa sve do samostalnog pražnjenja zdjelice u za to predviđenu posudu, pranja ruku,  skidanja lakših komada odjeće prije popodnevnog odmora, a u ovo doba i samostalnog obuvanja papučica i cipelica.

Uz poticanje samostalnosti, kroz godinu se također intenzivno radi na očuvanju zdravlja i zdravim načinima života. Svakodnevne jutarnje tjelovježbe, boravak na zraku, šetnje, različiti oblici kretanja, samo su mali dio toga što se radi kako bi se kod djece ojačalo tijelo i organizam. Rad na krupnoj i sitnoj motorici je bitan za ovu dob jer poboljšava dječju pokretljivost i priprema ih za sve složenije aktivnosti u budućnosti. Krupna motorika podrazumijeva kretanje, razvoj ravnoteže, spretnosti pri kretanju po različitim strukturama površina, dok je sitna motorika fokusirana na preciznost, razvoj okulomotorike i finih pokreta šake i prstiju koji su preduvjet za pravilno držanje olovke, kista, rezanje škarama u budućnosti.

Boravkom na zraku ne dajemo djeci samo mogućnost kretanja i istraživanja različitih predmeta u prirodi, već im izlaganjem različitim vremenskim uvjetima i izlaganjem prirodnim alergenima jačamo imunitet i otpornost tijela na prirodne alergene. Kretanje smo djeci omogućavali i u našoj sportskoj dvorani gdje smo postavili razne “senzorne staze” izrađene od različitih materijala te razne poligone koji su djeci omogućavali različite oblike kretanja poput puzanja, kotrljanja, skakanja, provlačenja i slično.

Kroz cijelu godinu smo željeli djeci omogućiti istraživanje svim osjetilima pa smo, uz poligone, šetnje, razne senzorne staze i plakate, djeci često nudili voće, a osim jabuka i banana, na našem su se jelovniku našle naranče, mandarine, šljive (svježe i suhe), ananas, kivi, lubenica, japanska jabuka, mango te razni drugi okusi namirnia u raznim obrocima tijekom dana, što su nam roditelji rado pomogli ostvariti donošenjem različitog voća.

Djeca jasličke dobi uz igru istražuju svijet i sve oko sebe, a u našem kraju ima mnoštvo poticaja koji će im to omogućiti. Pustimo djecu neka istražuju sve oko sebe, pomozimo im rasti kako bi izrasla u jake, zdrave i potpune pojedince koji će dalje širiti znanje i iskustvo u budućnosti.

Djeca se moraju učiti kako da misle, a ne što da misle.  / Margaret Mead

Tjedan kolektivne sadnje stabala u Hrvatskoj 2021.

I ove smo se godine rado odazvali na sudjelovanje u nacionalnoj kampanji Tjedan kolektivne sadnje stabala u Hrvatskoj 2021. koju organizira udruga Zasadi stablo, ne budi panj. Ciljevi kampanje su brojni, a preklapaju se i sa ciljevima odgoja i obrazovanja za održivi razvoj koji je integrirani dio kurikuluma našeg vrtića, posebice u segmentima:

• kreiranje pravilnog stava koji se odnosi na posljedice štetnog ljudskog ponašanja u okolišu,
• podizanje kvalitete života u suradnji s društvima i organizacijama identičnih ciljeva, kao i nadležnih institucija koje pridonose kakvoći uvjeta za rad, življenje i kretanje,
• povezivanje i razvitak pozitivnih emocija boravkom u prirodi,
• stvaranje kolektivnog zadovoljstva zbog aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

Zasadili smo ukupno 5 sadnica lipe na jasličkom i vrtićkom dijelu dvorišta i djeca su aktivno sudjelovala u cijelom procesu, a što je bila prilika za iskustveno učenje i poticanje djetetovog znatiželjnog, aktivnog i stvaralačkog odnosa prema okolini od najranije dobi, kao i razvoja pozitivnih stavova u brizi za okoliš.

Naše sudjelovanje u ovoj hvale vrijednoj akciji bilo je i medijski popraćeno.

Županijsko priznanje

Preventivni program/aktivnost godine za 2019. godinu

Dana 3. ožujka 2021. u Krapini je održana dodjela godišnjeg županijskog priznanja za Preventivni program/ aktivnost godine. Priznanje se dodjeljuje za preventivne programe/aktivnosti u cilju podizanja zdravog razvoja pojedinca općenito, umanjivanja utjecaja rizičnih čimbenika te jačanja utjecaja zaštitnih čimbenika kod djece i mladih na pojavu problema u ponašanju, jačanja otpornosti učenika na razvijanje problema u ponašanju.

U kategoriji Preventivni program/aktivnost godine namijenjen djeci predškolske dobi, nagradu je dobio Dječji vrtić Maslačak Krapinske Toplice, za program Limun jedan, zdravlja vrijedan, koji je proveden prošle pedagoške godine u skupini Krijesnice, realizacijom odgojiteljica Katarine Bednjanec Lončarek i Valentine Koprivnjak.

Veoma smo ponosni i čestitamo kolegicama na zasluženom priznanju!

Stručno usavršavanje preko mreže

– razmjena kvalitetnih primjera dobre prakse

Odgojiteljice Dječjeg vrtića Maslačak iz  Krapinskih Toplica u suradnji s pedagoginjom Manuelom Kos, održale su 18. veljače 2021. s početkom u 17 sati online Zoom izlaganje prikaza svoje prakse kroz PPT prezentacije za odgojitelje i stručne suradnike Dječjeg vrtića Bubamara iz Donje Stubice.

Ova razmjena (samo)refleksija na svoj rad prva je u nizu planiranih te se nastavlja obzirom na višegodišnju profesionalnu suradnju s vrtićem Bubamara. Predstavljene su tri teme: Program ranog učenja engleskog jezika – od potrebe do ideje, od ideje do realizacije odgojiteljice Branke Anić, Pravo na priču – poticanje čitanja i promicanje kulture čitanja odgojiteljica Valentine Koprivnjak i Katarine Bednjanec Lončarek te (Samo)konstruirano znanje djece – istina ili mit? odgojiteljice mentorice Nine Ljubičić.

Ovakav način povezivanja vrtića utječe pozitivno na profesionalni razvoj odgajatelja, mijenja i podiže kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa, ali nudi i nove i različite uvide u razumijevanje važnosti za cjeloživotnim učenjem odgojno-obrazovnih djelatnika. Prenošenje znanja i iskustava na ovakav način isprepliće više faktora – individualna promišljanja, promjene na osobnoj razini, razvoj profesionalnih kompetencija odgojitelja s ciljem boljeg razumijevanja djeteta i jačanjem odgojno-obrazovne prakse.

Maškare, kaj mogu maškare?

Karneval u našem vrtiću

Neobičnih li dana u našem vrtiću. Ovih su dana, umjesto veselih nasmiješenih lica djece, vrtićke hodnike i sobe ispunjavala čudnovata bića – vile, vještice, Spidermeni, Supermeni, pčelice, leptirići, klaunovi, princeze, vampiri i mnogi drugi. Tako je – maškare su stigle u naš kraj.

Najveselije dane u godini naša su djeca obilježila raznim događanjima u svojim skupinama. Tako su naši najmlađi, Pužeki, uživali u bojenju veselih klaunova finger bojama koje su većinom bojili prstićima, no istraživali su boje i drugim osjetilima. U skupini je tijekom cijelog vremena sušenja slika vladalo čuđenje i fascinacija šarenilom na staklu.

I naše malo veće Žabice su tog dana uživale u slikanju i bojenju temperama na velikom plakatu. Uposlili su svoje prstiće gužvajući šarene papiriće nakon čega su ih lijepili ljepilom na veliku krinku.

Bubamarci su svoje maske izrađivali pomoću komadića novinskog papira te pjenom za brijanje pomiješanom s malo ljepila i bojama. Kasnije su se tako maskirani prošetali okolicom vrtića.

Krijesnice su bile zaposlene rezanjem i lijepljenjem kolaž papira kojim su kasnije mozaik tehnikom ukrašavali krinke za lice, kao i bojenjem velike krinke temperom koju su kasnije ponosno izložili na hodnik. Naši su trogodišnjaci veselo i pod maskama prošetali mjestom uz pjesmu, puneći svoju košaricu. U parku ih je naša mama počastila i krafnama.

Leptirići su svoje likovno umijeće odlučili pokazati raznim tehnikama ukrašavanja svojih maski. Tako su se ovdje našli flomasteri, novinski papir… Kasnije su u šarolikom društvu prošetali mjestom pokazujući svoje vesele maske.

Pčelice su svoje afričke plemenske maske slikale temperama, nakon čega su u svojoj skupini organizirale veliki ples pod maskama uz igru glazbenih stolica u fašničkom izdanju. Kasnije su odlučili veselje prebaciti u bolnički park gdje su prolaznicima pjevali i plesali u velikom kolu.

Ježići su svojim veselim maskama uveseljavali prolaznike kroz centar mjesta pjesmom uz pratnju harmonike.

Krteki su s pripremama za maškare počeli već početkom veljače. Svaki dan tijekom igre provlačile su se teme vezane uz maškare – izrađivale su se maske, oslikavale kape, baloni, krinke, oblačilo se i presvlačilo u šarene kostime. Ples i pjesma veselih maškara svakodnevno su odzvanjali njihovom sobom, a najveselije je bilo na sam fašnik.  Djevojčice obučene u prekrasne haljine na jedan dan su se pretvorile u princeze, anđele, mladenke, a dječaci u razne superheroje. Tako veseli i raspoloženi prošetali su i samim centrom mjesta uz vesele zvukove fašničkih pjesama.

Djeca iz kraćeg programa predškole su imala svoj veliki bal pod maskama u našoj sportskoj dvorani. Vesela glazba pokretala ih je cijelo jutro, no vjerujemo da su tome doprinijele i slatke krafne koje su se toga dana jele u cijelom vrtiću. 

Maškare su dan mašte i slobode da budeš što god želiš, a mi mislimo kako su naši Maslačci vrlo maštoviti te će i u narednim godinama uveseljavati sve oko sebe svojim šarenim maskama.

Malešnice

i igre prstima kao poticaj za govor

“Stari palac kruha prosi”, “Ovaj ide u lov, ovaj za njim” – sjećate li se tih i sličnih pjesmica iz djetinjstva – igara prstima koje su obično s nama igrali naše bake i djedovi?

Tada je to bila igra u kojoj nam je bila važna samo blizina naših najmilijih. Ni slutili nismo kako su ti dragi ljudi zapravo poticali naš razvoj te nam pomagali u usvajanju govora. No, krenimo redom.

Već samim dolaskom novorođenog djeteta na svijet i prvim plačem započinje razvoj njegovog govora i komunikacije sa svijetom koji ga okružuje.

Iako savladavanje jezika (govora) doživljavamo kao nešto prirodno i samo po sebi razumljivo, ono za dijete predstavlja jedan od najtežih mentalnih izazova.

Govor je socijalni fenomen, a njegov je razvoj moguć jedino u uvjetima društvenog okruženja. Djetetova obitelj kao njegovo prvo i najprirodnije okruženje ima najznačajniju ulogu u procesu razvoja govora.Polaskom djeteta u vrtić tu ulogu nadopunjuju odgajatelji, a govor sve više dobiva na važnosti kao sredstvo komunikacije i socijalizacije s vršnjacima.

Promatramo li djecu jasličke dobi, primijetit ćemo kako ona ne govore samo riječima već komuniciraju cijelim tijelom. Njihovo tijelo je u konstantnom kretanju. Pokret je važan za cjelokupan zdravi razvoj djeteta pa time i za razvoj govora. Znamo to i u Bubamarama, pa veliku pozornost posvećujemo upravo pokretu tj. kretanju.

Ono je sastavni dio naše svakodnevnice, bilo da se radi o slobodnoj i nesputanoj igri na otvorenom ili organiziranim motoričkim aktivnostima.

Kod usvajanja jezika ruke riječima utiru put. (Goldin – Meadow)

Osim pokreta cijelim tijelom (grube motorike) ne smijemo zanemariti važnost pokreta ruku i razvoj fine motorike te njihovu usku povezanost s razvojem govora. Naše su ruke neprestano aktivne. Njima dodirujemo, opipavamo, manipuliramo, spoznajemo svijet oko sebe i komuniciramo. Brojne su  aktivnosti kojima možemo poticati finu motoriku, a za koje je potrebno samo malo mašte i nekoliko sitnica koje obično imamo u kući/vrtiću.

A sada je vrijeme da se vratimo na početak naše priče i na već spomenute igre prstima i malešnice (pučke dječje pjesmice) koje ove pedagoške godine u Bubamarama imaju značajnu ulogu.

Osim što pružaju priliku za zabavu, pomažu u bogaćenju rječnika djece i u njihovom jezičnom razvoju. Sudjelovanje u njima potiče dijete na izražavanje tijelom i govorom te mu pomaže u razumijevanju ritma govora i glazbe. Također predstavljaju kanal putem kojeg djeca kroz opuštenu igru prihvaćaju te povezuju pokret i riječi.

Trenutno nam je najdraža “Imali smo lutkicu”. Poigrajte se s nama!

Ljubav i briga

za životinje od malih nogu

“Vau-vau”, “ko-ko-ko”, “muuu” neki su od prvih glasova koje djeca nauče izgovarati. Svaki posjet baki ili djedu na selo koji uzgajaju različite životinje za djecu predstavlja uzbudljiv i nevjerojatan događaj.

Od najranije dobi djecu fasciniraju životinje, njihovo glasanje kao i pokreti. S njima djeca često razvijaju jedan poseban odnos, te uz njih uče voljeti i biti voljeni i osjećati empatiju. Uz kućne ljubimce djeca uče svoje prve korake i prve riječi, a povezuje iz neraskidivo prijateljstvo.

Djeca iz skupine Pčelice ove pedagoške godine sudjeluju u jednom zanimljivom projektu My lovely pet – Moj dragi ljubimac putem kojeg partnerski vrtići iz cijelog svijeta dijele informacije i aktivnosti vezane za kućne ljubimce.

Jedan od ciljeva projekta je i razvoj radoznalosti za svijet oko sebe kroz pjesme, stvaralačke igre, likovni izražaj, upoznavanje životinje ali ono najvažnije od svega jest osvijestiti odgovornost i brigu za ljubimce. Za vrijeme trajanja projekta djeca su vrijedno gledala i sakupljala fotografije svojih kućnih ljubimaca, pjevali, crtali te razgovarali o životinjama.

Ubrzo nam je stigao najljepši period u godini, a to je advent. Tijekom tog perioda, djeca i odgojiteljice mnogo su razgovorali o tome kako postoje brojne životinje koje nemaju svoj dom te se nalaze u specijalnim ustanovama poput udruga i skloništa. Zajedničkim dogovorom djece i odgojiteljica odlučeno je da će pomoći životinjama koje se nalaze u skloništu za napuštene životinje Luč Zagorja koji se nalazi u Mariji Bistrici.

Kako je ove godine bila odgođena manifestacija Toplička zimska bajka djeca i odgojitelji  su izložili svoje kreativne uratke u prostorijama vrtića, a novčana sredstva prikupljena od strane roditelja, iskoristili smo za kupnju hrane za životinje.

Zahvaljujući uspješnoj suradnji s roditeljima koji su prepoznali i nagradili trud svojih malih kreativaca i umjetnika, kupljeno je 60 kg hrane za mačke, koje smo zajedno s dekama odnijeli napuštenim životinjama u Luč Zagorja. Cilj ove božićne akcije bio je senzibilizirati djecu za životinje koje nemaju svoj dom ali su zbrinute na posebnim mjestima.

Ljubav prema životinjama, trud i upornost djece tijekom ove akcije prepoznao je i podržao Zagorski list koji je 22. prosinca 2020. godine  objavio članak o ovoj hvalevrijednoj akciji.

Teaching children to be kinder to animals today, is our only hope for a kinder tomorrow.

Ono što je važno napomenuti jest spoznaja da dijete kroz odnose prema životinjama uči o odnosu prema ljudima – vršnjacima, roditeljima, odgojiteljima. Posjedovanje kućnog ljubimca kod djeteta pospješuje razvoj empatije, suosjećanja s drugima, prepoznavanje tuđih potreba te odgovornosti prema drugima. Odrastanje je složen proces, a životinje mogu znatno pridonijeti da djeci bude lakše. U današnjem modernom svijetu, svako dijete koje nailazi na poteškoće prilikom uspostavljanja prijateljskih odnosa sa vršnjacima u odnosu sa svojim kućnim ljubimcem nailazi na osjećaj sigurnosti, stabilne i bezuvjetne ljubavi.

Obogaćivanje

vanjskog okruženja vrtića

Zahvaljujući sredstvima dobivenim od HEP-a na natječaju Svjetlo na zajedničkom putu za 2020. godinu, nabavili smo nove multisenzoričke materijale za vanjsko igralište vrtića. Budući da se konstantno trudimo kreirati stimulirajuće okruženje za djetetov razvoj, kako unutarnje, tako i vanjsko, cilj projekta kojim smo se prijavili na spomenuti natječaj bio nam je obogaćivanje vanjskog okruženja vrtića raznovrsnim materijalima za poticanje cjelokupnog razvoja, a posebice dobre senzorne integracije.

Set za motoriku, senzorne lopte, ksilofon na stalku i senzorička ploča djelovat će poticajno na doživljavanje djece svim senzornim modalitetima i tjelesni razvoj, a posebice na kinestetička osjetila i slušnu percepciju.

Djeca u interakciji s materijalima iz seta za motoriku već  sada tijekom zime na terasama kroz različite poligone razvijaju motoričke vještine, dok će ksilofon na stalku i senzorička ploča biti postavljeni na proljeće kada vremenski uvjeti budu povoljniji.

Podrška obiteljima

u izvanrednim situacijama – potres

Poštovani roditelji,

U izazovnoj situaciji suzbijanja pandemije virusa COVID-19, dodatan stres predstavljaju nam i potresi.

U ovim neočekivanim i neizvjesnim vremenima neugodne emocije poput zabrinutosti, straha i nesigurnosti postali su naša svakodnevica.

Kako bismo Vam pružili podršku u ovim izvanrednim okolnostima, pripremili smo nekoliko poveznica na sadržaje institucija koje pružaju psihosocijalnu podršku i pomoć djeci i roditeljima. Na tim poveznicama pronaći ćete korisne savjete i smjernice kako biste se i vi i vaša djece bolje i uspješnije nosili s posljedicama traumatskih iskustava potresa.

Na stranicama Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba publikacija “Djeca i obitelji prije, tijekom i nakon potresa” sadrži savjete o tome kako razgovarati s djecom i kako se ponašati u slučaju potresa, dok brošura “Mindfulness – kratke vježbe za djecu” predlaže aktivnosti za prepoznavanje i kontrolu neugodnih osjećaja.

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/besplatna-publikacija-djeca-i-obitelji-prije-tijekom-i-nakon-potresa/

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/besplatna-brosura-kratke-vjezbe-mindfulnessa-za-djecu-za-prepoznavanje-i-kontrolu-neugodnih-osjecaja-i-ponasanja/

Hrvatski crveni križ je pripremio korisne smjernice za pripremu i uspješno snalaženje u kriznim situacijama te edukativne video materijale koji djeci na razumljiv način približavaju postupanje u slučaju potresa te pomažu u suočavanju s neugodnim osjećajima.

Nadamo se da će vas sadržaji na poveznicama ohrabriti i pomoći vam u ponovnom uspostavljanju osjećaja sigurnosti vaše obitelji.

Ukoliko vam je potrebna dodatna podrška, pozivamo vas da se obratite našim odgojiteljima i stručnom timu vrtića.

Vaš Dječji vrtić Maslačak

Krteki u prometu

Važnost prometnog odgoja i interes djece za prometne znakove  bili su nam poticaj da u odgojno-obrazovnoj skupini Krteki provedemo niz aktivnosti kojima će se proširiti dječja znanja, usvajanje vještina te sigurnog  kretanja u prometu i formiranje stavova o važnosti opreza u prometu.

Slikovnica Mladena Kušeca “Priča o prometnim znacima” izvrsno nam je poslužila da započnemo naše istraživanje o prometnim znakovima, njihovoj važnosti i značenju.

Djeca su pokazala veliki interes te nastavila učiti kroz igru i istraživanje…

Kreativnost djece došla je do punog izražaja oslikavanjem i izradom prometnih znakova te izradom makete prometnica.

Kroz promet smo također prošli  društvenom igrom koja nas na veseo, zabavan i nama blizak način podsjeća na mnoga prometna pravila te prometne situacije.

Poligon nam je bio posebno uzbudljiv i zabavan zbog raznih rekvizita –  autića, bicikla, kolica te lutaka. Uz smijeh, igru i veselje, na djeci prihvatljiv način demostrirali smo razne situacije  kroz koje su djeca stekla praktična znanja i vještine koje će u budućnosti doprinijeti njihovoj sigurnosti.

Dugim zajedničkim šetnjama kroz naše mjesto, stečena znanja i vještine imali smo priliku primijeniti.

Što smo na kraju ove naše prometne priče naučili?

E.P. – “Kad prelazimo cestu moramo pogledati lijevo desno.”

N.P. – “Kad je crveni znak znači da je stop.”

V.H. – “Kad vidiš da ide auto moraš stati.”

L.K. – “Kad želimo proći na drugu stranu moramo proći zebru.”

M.K. – “Kad je tam jedan znak gdje je majstor, tam majstori na cesti rade i znači da tim putem nemremo proći.”

L.P. –  “Kad je na semoforu crveno onda auti ne mogu proći.”

S.V. – “Kad je znak ravna crta, onda se smije ići samo u jednom smjeru.”