Važnost ekološke osviještenosti

kod djece rane dobi

Organizirani boravak djece na zraku dio je svakodnevnih aktivnosti kroz cijelu pedagošku godinu u skupini Krijesnice. Činjenica je da boravak na zraku ima pozitivan učinak na smanjenje respiratornih bolesti jer vanjski zrak nije suh kao onaj u zatvorenom prostoru i time se povećava prokrvljenost sluznice nosa. Također, vanjski zrak ima konstantni izvor nadopune  kisika – tijekom boravka na svježem zraku bolja je zasićenost krvi kisikom – što stvara bolju ravnotežu između adrenalina, serotonina i dopamina, odnosno bolji imunitet.

Kretanje kao početna točka akcijskog istraživanja o važnosti boravka na zraku u skupini Krijesnice praćeno je već prošle godine kroz formu prirodnih oblika kretanja (hodanje po poligonu, kotrljanje, penjanje, hodanje do 3 km, savladavanje suženih površina, vješanje…). I ove godine, započeli smo dokumentiranje razvoja individualnih kompetencija djece kontinuiranim boravkom na dvorištu bez obzira na vremenske uvjete (sunce, blato, kišne lokvice, snijeg…) te šetnjama u bližu okolinu i obližnju šumu. Cilj nam je ove godine povećati broj prijeđenih kilometara u organiziranom obliku sa 3 km na 4 km  te pratiti je li kontinuum boravka na zraku u korelaciji sa nižim pobolom djece tijekom vrtićke godine.

Kao dobrobit boravka na zraku i manipulacije prirodninama (plodine, lišće, kamenje, razne grane, oblutci, panjevi, lijane i drugo) i prirodnim resursima (voda, zemlja, pijesak i drugo) u konkretnom eko sustavu u kojem su u određenom trenutku uključena i djeca kao interesni istraživači, naglašavamo također  i pozitivnu ekološku dimenziju, čiji razvoj također pratimo već drugu godinu uzastopno. Svakodnevna manipulacija prirodninama na samom izvoru učenja (šuma, livada, vrtićko dvorište, soba dnevnog boravka skupine), sloboda izbora materijala i suigrača te vremenska fleksibilnost u skladu sa organizacijskim mogućnostima, rezultira konkretnim ishodima situacijskih učenja kroz prirodne materijale – dijete počinje percipirati prirodne materijale kao važne instrumente svoje igre i učenja, bilo da se radi o konstrukcijskim igrama, gradnji poligona, prepreka od balvana ili “land artingu” iniciranom od strane djece.

U vrtiću svakodnevno stvaramo uvjete za iskustvena učenja: osmišljavamo aktivnosti i materijalni kontekst koji djeci nudi kontinuiranu interakciju s prirodnim materijalima/prirodno neoblikovanim materijalima, prirodnim rastresitim materijalima, uključujući i aktivnosti vezane uz razvoj osjetljivosti za biljni i životinjski svijet. Djeca  s vremenom i te kako razumiju da njihove konkretne akcije doprinose općoj dobrobiti na globalnoj razini, a pozitivne vrijednosti nose sa sobom u svoje obitelji – eko čistke prirodnog okruženja, sortiranje otpada, korištenje prirodnina u svrhu učenja i igre, uzgoj eko hrane na vrtićkim povišenim gredicama, briga i hranjenje mačaka lutalica u parku.

Tako omogućujemo djetetu njegovo temeljno pravo na sudjelovanje, koje mu je zagarantirano primarno Konvencijom o pravima djece, kao i Nacionalnim kurikulumom. Također omogućujemo stvaranje preduvjeta za razvoj dječjih različitih kompetencija – ne samo onih koje su usko vezane uz održivi razvoj, već čitave lepeze kompetencija koje će im biti potrebne za kvalitetan suživot u građanskom društvu.

Smatramo da je ovakav način rada – situacijsko učenje – jedini način buđenja djetetove intrinzične motivacije; ona ga potiče na promišljanje i aktivno djelovanje  koje zatim utječe na  promjenu dječjih stavova te  formiranje pozitivnih ponašanja vezanih  uz održivo društvo. Namjera nam je istovremeno dotaknuti i roditelje te već drugu godinu provodimo akcijsko istraživanje koje statistički svjedoči o promjenama stavova roditelja vezanih uz održivi razvoj i važnost boravka na zraku kod djece rane dobi.