Vizualno-taktilni kontekst u poticanju cjelovitog razvoja djeteta jasličke dobi

Rano djetinjstvo predstavlja razdoblje intenzivnog rasta i razvoja,u kojem dijete kroz vlastita iskustva oblikuje temelje za kasnije učenje,ponašanje i odnose.Djeca jasličke dobi svijet upoznaju prvenstveno putem osjetila,a posebno važnu ulogu imaju vid i dodir.Upravo vizualno-taktilni kontekst,odnosno okruženje koje istovremeno potiče gledanje,istraživanje i dodirivanje ima značajnu ulogu u poticanju cjelovitog razvoja djeteta.

Što podrazumijeva vizualno-taktilni kontekst?

Vizualno-taktilni kontekst odnosi se na okruženje koje je bogato raznovrsnim oblicima,       bojama, teksturama i materijalima koje dijete može istraživati dodirom i pogledom.To uključuje didaktičke igračke,prirodne materijale, senzorne ploče,mekane i tvrde površine, kao i svakodnevne predmete prilagođene dječjoj dobi.Takvo okruženje nije samo estetski ugodno, već je osmišljeno s ciljem poticanja dječje znatiželje, samostalnosti i aktivnog učenja.

Sve počinje h Zagorju, ak’ to niste znali!

Hrvatsko zagorje opjevano je u mnogim pjesmama, ljubav prema zagorskom kraju ispisana je u stihovima, u popevkama, u pričama naših babica i dedeka.

No, sve počinje još u vrtićkoj dobi. Kada na djeci zanimljiv i topao način približimo kraj u kojem žive i njegove običaje. Kada ti mali ljudi prvi put svjesno pogledaju zagorske brege i dožive ih kao nešto blisko i poznato.

Mali koraci za veliki imunitet: „Leptirići“ u pokretu!

U našoj skupini “Leptirići”, svaki dan je nova prilika za istraživanje, a najbolje učimo – pokretom! Bilo da smo u dvorani, na dvorištu ili u obližnjoj šumi, fizička aktivnost je temelj našeg rasta, zdravlja i dobrog raspoloženja.

Šuma kao najbolji poligon

Odlazak u šumu za nas nije samo šetnja, već pravi funkcionalni trening. Priroda nam nudi najkvalitetnije sprave. Prirodne prepreke i lijane – preskakivanje srušenih debla i provlačenje ispod grana razvija spretnost i planiranje pokreta. Šljunak, blato i lišće – hodanje po neravnim površinama ključno je za razvoj ravnoteže i jačanje mišića stopala. Osjetiti blato pod čizmicama ili šuštanje lišća potiče senzornu integraciju.

Senzorna integracija kroz likovnost u Bubamarama

Što je to senzorna integracija i zašto nam je bitna?

Senzorna integracija je prirodan proces kojim dječji mozak povezuje i organizira informacije koje prima putem osjetila – dodira, pokreta, ravnoteže, vida, sluha, okusa i mirisa. Upravo zahvaljujući tom procesu dijete razumije svoje tijelo i okolinu te može primjereno reagirati, učiti i razvijati se. Polazeći od tih znanja stvorile smo i ovogodišnju temu od posebnog interesa u skupini Bubamare, odnosno senzornu integraciju kroz likovnost. Razlog odabira likovnih aktivnosti – zato što one prirodno objedinjuju osjete,pokret i emocije, stvarajući bogato tlo za razvoj.

Mozak male djece iznimno je plastičan. To znači da se neprestano mijenja, prilagođava i uči kroz iskustva. Svaki dodir, svaki trag na papiru, svaki pokušaj i svako istraživanje ostavljaju svoj mali, ali važan trag u razvoju djeteta. Upravo zato rana i raznolika osjetilna iskustva postavljaju temelje za kasnije složenije vještine – od motorike i pažnje do samopouzdanja i odnosa prema učenju.

Istraživanje zvuka od najranije dobi

Učenje se u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju odvija kroz igru, istraživanje, praktično djelovanje i neposredno iskustvo djeteta.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, 2015

Zvuk je jedan od prvih poticaja s kojim se dijete susreće od samog rođenja te ima važnu ulogu u njegovu cjelokupnom razvoju. U jasličkoj dobi djeca zvukove istražuju spontano, kroz pokret, dodir i igru. Istraživanje zvuka potiče razvoj slušne percepcije, pažnje, ritma, govora, ali i emocionalnog izražavanja.

Prateći interese djece te njihovu spontanu potrebu za kretanjem, osluškivanjem i stvaranjem zvukova, u Godišnji plan i program rada uvrstile smo temu pojačanog rada: Ritam i pokret. Kroz ovu temu djeci smo omogućile cjelovito učenje, povezivanjem zvuka, tijela, pokreta i doživljaja.